Korisne probiotičke bakterije (Bifidobacterium i Lactobacillus) dominiraju probavnim traktom zdrave osobe. Njihova aktivnost uključuje, između ostalog, inhibiranje i ograničavanje rasta mikroorganizama koji imaju negativan utjecaj na zdravlje, ublažavanje netolerancije na laktozu, antialergijsko djelovanje, djelovanje protiv raka i imunološko djelovanje, sprečavaju osteoporozu i karijes. Kako bi se povećala populacija korisnih bakterija u crijevnoj mikroflori, možemo povećsti unos fermentiranih mliječnih proizvoda ili farmaceutskih pripravaka. Rast probiotičkih organizama može se postići uključivanjem preobiotika u prehrani. To su neprobavljivi sastojci hrane koji stimuliraju rast ili aktivnost bakterija koje nastanjuju debelo crijevo i korisne su za zdravlje domaćina. A prema kineskoj medicini debelo crijevo je mjesto u kojem počinje dobro zdravlje.
Prednost probiotika je činjenica da se razgrađuju samo u debelom crijevu, a njihovo ranije putovanje kroz probavni trakt ne utječe na njihova svojstva. Opisani probiotici koji se proizvode industrijski zasad nemaju svi sastav saharida. Oni uključuju niz ne-probavljivih oligosaharida (NDOs) i nekih polisaharida. Probiotički polisaharidi uključuju i inulin i neke vrste škroba otpornih na aktivnosti enzima u probavnom sustavu. Među oligosaharidima, s dokumentiranim probiotičkim svojstvima to su fruktooligosaharidi (FZS). Upravo se na njihovim kvalitetama bazira FOS sirup.